U prostoru Kreativnog haba (zgrada Starog zatvora) prethodna dva dana su na inicijativu Regionalne platforme “Od malih nogu”, koja se bavi afirmacijom i razvojem pozorišta za djecu u cijelom regionu, održani okrugli stolovi na temu “Tranzicija Festivala u instituciju i održivost menadžerskog tipa pozorišta” i ''Od malih nog(u): Pozorište za 11+: teme, forme, multimedijalnost''.
Tranzicija Festivala u instituciju i održivost menadžerskog tipa pozorišta
Na okruglom stolu kojem su prisustvovali kulturni poslenici iz Kotora i pozorišni profesionalci, otvorena su pitanja budućnosti Kotorskog festivala pozorišta za djecu i njegove povezanosti sa osnivanjem Pozorišta za djecu i mlade u Kotoru, funkcionisanjem ove buduće opštinske javne ustanove, a bilo je riječi i o primjerima dobre prakse iz regiona.
Moderatorka Marija Backović je u osvrtu na istorijat Festivala, podsjetila da je kao Jugoslovenski festival pozorišta za djecu osnovan u februaru 1993. godine.
“ Dominantno se fokusirao na predstave sa tog podneblja, a potom i počeo širiti ka Evropi, u početku sa akcentom na šire područje Balkana i Istočnu Evropu. Zatim je promijenio naziv i onda se trinaest godina radilo na internacionalizaciji, okrenuo se ka cijelom svijetu i u pomenutom periodu Festival je imao goste iz više od četrdeset sedam zemalja” – podsjetila je Backović.
Ona je kazala i da je inicijativu o osnivanju Pozorišta za djecu 2013. godine pokrenuo tadašnji direktor Fondacije “Kotorski festival pozorišta za djecu” Petar Pejaković koji je zadužio Maju Mrđenović da napiše elaborat o opravdanosti njegovog osnivanja.
“ Potom je tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović 2015. godine bio pokrovitelj Festivala, učestvovao u svečanom otvaranju i obećao da će Pozorište biti osnovano u Kotoru, a po tadašnjoj ideji trebalo je da se finansira od strane Opštine i Države odnosno Ministarstva kulture. Prošle godine je krenula nova inicijativa kada je predsjednik Opštine Vladimir Jokić obećao osnivanje Pozorišta. Maja Mrđenović je napisala novi elaborat koji je usvojen na sjednici gradskog parlamenta. Ipak, iako se radi o opštinskom pozorištu, to ne znači da će mu biti uskraćeni drugi vidovi finansiranja” – rekla je Backović istakavši da će ovo biti prvo i jedino profesionalno pozorište u Crnoj Gori posvećeno samo djeci i mladima te da će njegova misija, zato, biti još veća i značajnija.
U prelaznom periodu u kojem se radi na osnivanju Pozorišta za djecu i mlade u Kotoru, ovogodišnji organizator Kotorskog festivala pozorišta za djecu je Opština Kotor – Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
Sekretarka Tatjana Kriještorac kaže da inicijativa za osnivanje Kotorskog pozorišta za djecu i mlade traje nepunih godinu dana, a do prije godinu, navodi, nije se ništa konkretno radilo u vezi sa pređašnjim inicijativama.
“ Spremne su tri skupštinske odluke: Odluka o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Fondacije “Kotorski festival pozorišta za djecu”, Odluka o osnivanju Opštinske javne ustanove Kotorsko pozorište za djecu i mlade i Izmjena Odluke o osnivanju Kulturnog centra “Nikola Đurković” – objašnjava Kriještorac.
Kulturni centar, prema riječima sekretarke, niko neće zatvarati.
“ Prostor koji je predviđen za pripremu i održavanje pozorišnih predstava, sada se nalazi u sklopu Kulturnog centra, a odnosi između ove dvije javne ustanove biće regulisani međusobnim ugovorom” – rekla je Kriještorac.
Naročitih prepreka za njegovo osnivanje, kako navodi, nema, a najveći izazovi su u kadrovskim rješenjima.
“ To je situacija koja treba da se riješi imenovanjem v.d. direktora. Ostala kadrovska pitanja će se rješavati u zvaničnoj proceduri, kroz javne konkurse. Pozorište će imati trostruku djelatnost: produkciju pozorišnih predstava i organizaciju gostovanja, edukativno – kreativne radionice za djecu i biće organizator svih daljih Kotorskih festivala pozorišta za djecu. Festival će se po preporuci Ministarstva kulture institucionalizovati. Imamo obećanje iz resornog ministarstva da će samom institucionalizacijom, kao samostalna manifestacija kulture dobiti status od nacionalnog značaja, jer je Festival svojim tridesetjednogodišnjim postojanjem to zaslužio” – ističe Kriještorac.
Koordinatorka programa Kotorskog festivala pozorišta za djecu Jelena Odalović smatra da je suštinski važno “zadržati međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost Festivala i budućeg Pozorišta za djecu i ne sputati ih na lokalni nivo”.
“ Najbitnije je saradnju između Kulturnog centra i Pozorišta za djecu i mlade učiniti dobrom i precizno odrediti pravila funkcionisanja. Još jedna stavka koja je jako važna jeste da razvojni put Festivala i Pozorišta moraju ići svojim tokom, a kroz buduće produkcije se mora voditi računa o nivou odnosno stalnom podizanju kvaliteta” – rekla je Odalović.
Na okruglom stolu je, pored ostalog, bilo riječi o modelima finansiranja i samoodrživosti te očuvanju nezavisnosti, vrijednosti i kvaliteta Festivala.
Skupu su prisustvovali i Aleksandra Tomović ispred Kulturnog centra “Nikola Đurković”, dramaturškinja angažovana u Kotorskom festivalu pozorišta za djecu Milana Matejić, Tijana Grumić iz Festivala ekološkog pozorišta Bačka Palanka, Anja Pletikosa iz LOFT-a (Lutkarska organizacija koju fakat trebamo), glumac i scenarista Dejan Đonović, reditelj Mirko Radonjić i glumac Danilo Brakočević.
Namjera je, kako su kazali učesnici skupa, zajednički doprinos stvaranju zdrave institucije koja će biti na ponos gradu, državi, a prije svega, najmlađoj populaciji.
Na okruglom stolu kojem su prisustvovali kulturni poslenici iz Kotora i pozorišni profesionalci, otvorena su pitanja budućnosti Kotorskog festivala pozorišta za djecu i njegove povezanosti sa osnivanjem Pozorišta za djecu i mlade u Kotoru, funkcionisanjem ove buduće opštinske javne ustanove, a bilo je riječi i o primjerima dobre prakse iz regiona.
Moderatorka Marija Backović je u osvrtu na istorijat Festivala, podsjetila da je kao Jugoslovenski festival pozorišta za djecu osnovan u februaru 1993. godine.
“ Dominantno se fokusirao na predstave sa tog podneblja, a potom i počeo širiti ka Evropi, u početku sa akcentom na šire područje Balkana i Istočnu Evropu. Zatim je promijenio naziv i onda se trinaest godina radilo na internacionalizaciji, okrenuo se ka cijelom svijetu i u pomenutom periodu Festival je imao goste iz više od četrdeset sedam zemalja” – podsjetila je Backović.
Ona je kazala i da je inicijativu o osnivanju Pozorišta za djecu 2013. godine pokrenuo tadašnji direktor Fondacije “Kotorski festival pozorišta za djecu” Petar Pejaković koji je zadužio Maju Mrđenović da napiše elaborat o opravdanosti njegovog osnivanja.
“ Potom je tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović 2015. godine bio pokrovitelj Festivala, učestvovao u svečanom otvaranju i obećao da će Pozorište biti osnovano u Kotoru, a po tadašnjoj ideji trebalo je da se finansira od strane Opštine i Države odnosno Ministarstva kulture. Prošle godine je krenula nova inicijativa kada je predsjednik Opštine Vladimir Jokić obećao osnivanje Pozorišta. Maja Mrđenović je napisala novi elaborat koji je usvojen na sjednici gradskog parlamenta. Ipak, iako se radi o opštinskom pozorištu, to ne znači da će mu biti uskraćeni drugi vidovi finansiranja” – rekla je Backović istakavši da će ovo biti prvo i jedino profesionalno pozorište u Crnoj Gori posvećeno samo djeci i mladima te da će njegova misija, zato, biti još veća i značajnija.
U prelaznom periodu u kojem se radi na osnivanju Pozorišta za djecu i mlade u Kotoru, ovogodišnji organizator Kotorskog festivala pozorišta za djecu je Opština Kotor – Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
Sekretarka Tatjana Kriještorac kaže da inicijativa za osnivanje Kotorskog pozorišta za djecu i mlade traje nepunih godinu dana, a do prije godinu, navodi, nije se ništa konkretno radilo u vezi sa pređašnjim inicijativama.
“ Spremne su tri skupštinske odluke: Odluka o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Fondacije “Kotorski festival pozorišta za djecu”, Odluka o osnivanju Opštinske javne ustanove Kotorsko pozorište za djecu i mlade i Izmjena Odluke o osnivanju Kulturnog centra “Nikola Đurković” – objašnjava Kriještorac.
Kulturni centar, prema riječima sekretarke, niko neće zatvarati.
“ Prostor koji je predviđen za pripremu i održavanje pozorišnih predstava, sada se nalazi u sklopu Kulturnog centra, a odnosi između ove dvije javne ustanove biće regulisani međusobnim ugovorom” – rekla je Kriještorac.
Naročitih prepreka za njegovo osnivanje, kako navodi, nema, a najveći izazovi su u kadrovskim rješenjima.
“ To je situacija koja treba da se riješi imenovanjem v.d. direktora. Ostala kadrovska pitanja će se rješavati u zvaničnoj proceduri, kroz javne konkurse. Pozorište će imati trostruku djelatnost: produkciju pozorišnih predstava i organizaciju gostovanja, edukativno – kreativne radionice za djecu i biće organizator svih daljih Kotorskih festivala pozorišta za djecu. Festival će se po preporuci Ministarstva kulture institucionalizovati. Imamo obećanje iz resornog ministarstva da će samom institucionalizacijom, kao samostalna manifestacija kulture dobiti status od nacionalnog značaja, jer je Festival svojim tridesetjednogodišnjim postojanjem to zaslužio” – ističe Kriještorac.
Koordinatorka programa Kotorskog festivala pozorišta za djecu Jelena Odalović smatra da je suštinski važno “zadržati međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost Festivala i budućeg Pozorišta za djecu i ne sputati ih na lokalni nivo”.
“ Najbitnije je saradnju između Kulturnog centra i Pozorišta za djecu i mlade učiniti dobrom i precizno odrediti pravila funkcionisanja. Još jedna stavka koja je jako važna jeste da razvojni put Festivala i Pozorišta moraju ići svojim tokom, a kroz buduće produkcije se mora voditi računa o nivou odnosno stalnom podizanju kvaliteta” – rekla je Odalović.
Na okruglom stolu je, pored ostalog, bilo riječi o modelima finansiranja i samoodrživosti te očuvanju nezavisnosti, vrijednosti i kvaliteta Festivala.
Skupu su prisustvovali i Aleksandra Tomović ispred Kulturnog centra “Nikola Đurković”, dramaturškinja angažovana u Kotorskom festivalu pozorišta za djecu Milana Matejić, Tijana Grumić iz Festivala ekološkog pozorišta Bačka Palanka, Anja Pletikosa iz LOFT-a (Lutkarska organizacija koju fakat trebamo), glumac i scenarista Dejan Đonović, reditelj Mirko Radonjić i glumac Danilo Brakočević.
Namjera je, kako su kazali učesnici skupa, zajednički doprinos stvaranju zdrave institucije koja će biti na ponos gradu, državi, a prije svega, najmlađoj populaciji.
Preplitanjem stavova, iskustava i znanja do kvalitetnijih pozorišta i predstava za djecu i mlade
Devetog festivalskog dana, u prijepodnevnim časovima, odrasli su opet vodili važne diskusije u prostoru Kreativnog haba (zgrada Starog zatvora). Neko bi se zapitao oko čega se to odrasli toliko pitaju kada je Festival dječiji. Upravo zbog te djece koja uz pozorište odrastaju, i one koja će u njemu tek da pronađu svoj komad svijeta, odrasli razmjenjuju iskustva, primjere iz prakse, (sa)znanja i na osnovu toga donose neke važne odluke. Okrugli sto na temu ''Od malih nog(u): Pozorište za 11+: teme, forme, multimedijalnost'' moderirala je dramaturškinja Tijana Grumić, koja je iznijela i uvodnu riječ.
Devetog festivalskog dana, u prijepodnevnim časovima, odrasli su opet vodili važne diskusije u prostoru Kreativnog haba (zgrada Starog zatvora). Neko bi se zapitao oko čega se to odrasli toliko pitaju kada je Festival dječiji. Upravo zbog te djece koja uz pozorište odrastaju, i one koja će u njemu tek da pronađu svoj komad svijeta, odrasli razmjenjuju iskustva, primjere iz prakse, (sa)znanja i na osnovu toga donose neke važne odluke. Okrugli sto na temu ''Od malih nog(u): Pozorište za 11+: teme, forme, multimedijalnost'' moderirala je dramaturškinja Tijana Grumić, koja je iznijela i uvodnu riječ.
Platforma Od malih nog(u), odlučila je da, kako ističe Grumićeva, započne istraživanje koje se tiče potreba publike uzrasta 11+, smatrajući da je uzrast ranog tinejdžerkog doba mahom zapostavljen u repertoarskim politikama zemalja Balkana (u ovom slučaju Crne Gore, Srbije i Hrvatske). „Cilj i namjera ovog istraživanja jeste da napravimo priručnik za umjetnike i umjetnice'', naglasila je Tijana Grumić.
Razgovoru su prisustvovali psihološkinja Marija Backović, rediteljka Sonja Petrović, dramaturškinja Ana Pletikosa ispred platforme Od malih nog(u), kao i producentkinja Jelena Odalović, dramaturškinja Milana Matejić i glumci Dejan Đonović, Danilo Brakočević i Toni Leaković.
Razgovor je tekao u smjeru pronalaženja razloga zbog kojih pozorišta za djecu i mlade u regionu ne funckionišu na kvalitetan način. Diskutovalo se i o samim uzrocima problema koji utiču na nedostatak predstava za djecu i mlade, nezainteresovanost publike toga uzrasta za pozorište, kao i nepoštovanje naznačenog starosnog uzrasta za gledanje predstave od strane gledalaca. Diskusija je bila fokusirana na primjere dobre i loše prakse najprije u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, gdje učesnici okruglog stola imaju iskustva u radu, ali i širom Evrope.
Veliki dio razgovora vodio se na temu određivanja uzrasta za koji je određena predstava preporučena, odnosno da li pozorišta nakon što uđu u proces stvaranja predstave odluče za koji je uzrast ona namijenjena, ili na samom početku odrede uzrast za koji će predstava biti namijenjena, pa u skladu sa tim produkcijskim planom počnu da rade na predstavi.
Učesnici okruglog stola su se usaglasili oko dvije stvari – da pozorištima na prostoru pomenute tri države u strukturi zaposlenih fali struka pedagoga, kao i da je neophodno raditi na uvezivanju rada pozorišta sa obrazovnim ustanovama – vrtićima i školama.
RSS Feed
